Ovogodišnje 22. savjetovanje uzgajivača ovaca i koza u Republici Hrvatskoj i 21. izložba hrvatskih ovčjih i kozjih sireva, zbog nepovoljne epidemiološke situacije izazvane pandemijom bolesti COVID-19, održano je virtualno putem Zoom Meeting aplikacije u čiji se rad uključilo 127 sudionika.

Organizatori savjetovanja bili su Hrvatski savez uzgajivača ovaca i koza i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu uz pokroviteljstvo Ministarstva poljoprivrede. Partner održavanja web savjetovanja bio je Agronomski fakultet.

Kao i svih dosadašnjih godina sudionici su mogli odslušati trinaest predavanja koja su održali stručnjaci s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, Hrvatskog veterinarskog instituta, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka, predstavnici Ministarstva poljoprivrede kao i organizatora Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Predavači su kroz razgovor sa sudionicima prezentirali teme i informirali o aktualnostima iz područja selekcije, uzgoja, držanja, hranidbe, proizvodnje, kvalitete stočarskih proizvoda, te zdravstvene zaštite ovaca i koza. Organizirana je i panel rasprava na temu „Ovčarska i kozarska proizvodnja u održavanju života na ruralnim područjima – Poljoprivredna politika EU i RH od 2020.“. Sudionici panel rasprave bili su Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Hrvatski savez uzgajivača ovaca i koza, Agronomski fakultet iz Zagreba, Fakultet agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka, te mliječna industrija Vindija d.d..

Prilikom svečanog otvorenja pozdravne govore održali su ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu doc. dr. sc. Krunoslav Dugalić, potpredsjednica Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza Nevenka Gadanec, pomoćnik ministrice poljoprivrede doc. dr. sc. Zdravko Barać, te ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Sudionici ovog savjetovanja imali su mogućnost odslušati slijedeća predavanja:

Doc. dr. sc. Zdravko Barać (Ministarstvo poljoprivrede): „Aktualno stanje u ovčarstvu i kozarstvu te mjere Ministarstva poljoprivrede u sektoru ovčarske i kozarske proizvodnje“. Pomoćnik ministrice doc. dr. sc. Zdravko Barać predstavio je podatke Odbora za organizaciju zajedničkog tržišta poljoprivrednih proizvoda- proizvoda životinjskog porijekla Europske unije vezano uz ukupan broj ovaca i koza u zemljama EU, kretanje broja ovaca i koza u članicama s najvećom ovčarskom i kozarskom proizvodnjom, uvozno – izvozne bilance ovčjeg i kozjeg mesa, kretanje cijena lake i teške janjetine u EU i RH, stanje u Republici Hrvatskoj po pitanju proizvodnje mlijeka i mesa, te sve mjere Ministarstva poljoprivrede u sektoru ovčarske i kozarske proizvodnje.

Dipl. ing. Darko Jurković (Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu): „Provedba stručnih aktivnosti u ovčarstvu i kozarstvu“. Centar za stočarstvo obavlja poslove sukladno odredbama Zakona o uzgoju domaćih životinja, Zakona o veterinarstvu, Zakona o poljoprivredi, Nacionalnom programu očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja u RH, Zakona o zaštiti životinja, Zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu te drugim pozitivnim propisima iz tog područja. Centar obavlja poslove iz područja označavanja, registracije, uzgoja i testiranja domaćih životinja. Centar temeljem pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja pruža potporu poljoprivrednim proizvođačima pri administriranju i podnošenju zahtjeva za potpore. Centar pruža kontinuiranu i stručnu tehničku podršku radu uzgojnih udruženja s naglaskom na razvoj središnjih uzgajivačkih saveza. Centar obavlja poslove promocije uzgoja domaćih životinja i stočarske proizvodnje općenito, pri čemu se posebno ističu stočarske izložbe i smotre, te izložbe poljoprivrednih proizvoda. HAPIH provodi uzgojno selekcijski rad u ovčarstvu i kozarstvu, pri čemu se koristi najsuvremenijim metodama u testiranju i kontroli proizvodnih svojstava kod grla obuhvaćenih uzgojnim radom.

Dr. sc Marija Špehar ( (Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu): “Razvoj strategije za implementaciju selekcije s optimalnim doprinosima u funkciji genetskog napretka i očuvanja genetskog diverziteta za svojstva mliječnosti”. Unaprjeđenje stočarske proizvodnje s genetskog stajališta ima za cilj izabrati (selekcionirati) najbolje životinje za gospodarski značajna svojstva, te ih koristiti kao roditelje budućih generacija. Korištenjem genetski superiornijih životinja u rasplodu ostvaruje se genetski napredak populacije za željena svojstva i povećava profitabilnost uzgoja. Snažan selekcijski pritisak uglavnom rezultira selekcijskim napretkom populacije za željena svojstva. Međutim, intenzivno korištenje manjeg broja genetski superiornijih životinja neizbježno vodi i neželjenom povećanju inbridinga u populaciji koji povećanjem homozigotnosti genoma često vodi k inbriding depresiji nekih svojstava i pojavnosti nepoželjnih osobina pod utjecajem recesivnih alela. Svjesni ‘sukoba’ između povećanja genetskog napretka i smanjenja genetske raznolikosti u populacijama pod selekcijom, znanost i praksa radi na pronalasku učinkovitih strategija i rješenja za istovremeno ostvarivanje genetskog napretka i očuvanja genetske raznolikosti populacija. Optimalni doprinos selekcije (engl. Optimal Contribution Selection – OCS) je jedna takva strategija koja osigurava održivost uzgojnih programa balansirajući selekciju i održavanje genetske raznolikosti.

Prof. dr. sc. Boro Mioč i sur. (Agronomski fakultet, Zagreb): „Suvremeni trendovi u proizvodnji kozjeg mlijeka“. Koze su imale i imaju snažan utjecaj na gospodarski, društveni i kulturološki život ljudske populacije, poglavito u ruralnim i siromašnim područjima. Stoljećima su na tim područjima koze važan, nerijetko i jedini izvor bjelančevina animalnog podrijetla, a njihova je važnost to naglašenija što su ti proizvodi dobiveni pretvaranjem loše krme u proizvode vrhunske kvalitete. Često se zaboravlja da su koze i u najlošijim uvjetima proizvodno vrlo učinkovite, da opstaju i proizvode i u ekstremno nepovoljnim uvjetima, dok su u intenzivnoj proizvodnji, u potpuno kontroliranim uvjetima, vrlo uspješne, nerijetko i učinkovitije od mliječnih krava. Općenito, koze imaju važnu ulogu u proizvodnji hrane i smanjenju globalnog siromaštva, osobito u zemljama u razvoju. Kozje je mlijeko izvrsna prehrambena namirnica, a uz to mu se pripisuju i određena preventivna, okrepljujuća i terapeutska svojstva. Kozji sirevi drugačiji su od ovčjih i kravljih, a zbog specifičnih organoleptičkih odlika vrlo su cijenjeni i traženi osobito u zemljama duge tradicije proizvodnje i konzumacije kvalitetnih sireva. Uzgoj mliječnih koza, proizvodnja i prerada kozjeg mlijeka i dalje je gospodarski, društveno, kulturološki i ekološki  važan dio stočarske industrije u mnogim zemljama svijeta. Kozje mlijeko, sir i drugi mliječni proizvodi nude se potrošačima kao proizvodi s određenim prehrambenim, zdravstvenim i okolišnim prednostima.

Prof. dr. sc. Velimir Sušić i sur. (Veterinarski fakultet, Zagreb): „Što su funkcionalna svojstva i zašto su važna u selekciji ovaca i koza?“. Uzgajivači kao i svi povezani s uzgojno-selekcijskim radom često traže odgovore na pitanja: koja svojstva ovaca/koza treba poboljšati u sljedećim generacijama, koji će biti uzgojni cilj(evi)? Višegodišnja iskustva u organizaciji i provedbi programa uzgoja pokazuju da se posebna pozornost posvećuje svojstvima mliječnosti (količina mlijeka, količina mliječne masti i bjelančevina, postotak mliječne masti, bjelančevina i laktoze), potom svojstvima rasta i kakvoće trupa mladih kategorija životinja (dnevni prirast, utrošak hrane po jedinici prirasta, klaonička masa, iskoristivost trupa, udio i međusobni odnos pojedinih tkiva), te reprodukcijskim svojstvima (veličina legla). Navedena “proizvodna svojstva” izravno unaprjeđuju prihod i utječu na gospodarsku učinkovitost poslovanja farmi na način da se za uzgoj odabiru životinje s kojima se postiže najveća dobit i koje u svom proizvodnom životu daju najviše mlijeka i/ili mesa u odnosu na svoju tjelesnu masu i količinu potrošene energije krme. Novi zahtjevi tržišta i potrošača traže zaokrete u uzgoju odnosno proizvodnji ovaca/koza u smislu snižavanja cijene koštanja primarnog proizvoda, očuvanja okoliša i zaštite dobrobiti životinja. Stoga se traže svojstva čijim se mjerenjem mogu dobiti informacije na temelju kojih je moguće uzgojiti visokoproizvodne ovce/koze na održiv način, uz manja ulaganja i uz zadovoljavanje visokih kriterija njihove dobrobiti. Uobičajeni naziv za takva svojstva je – “funkcionalna svojstva”.

Prof. dr. sc. Josip Leto (Agronomski fakultet, Zagreb): „Crvena djetelina protiv lucerne“. Lucerna i crvena djetelina najčešće su korištene mahunarke za proizvodnju kvalitetne voluminozne krme, bilo u monokulturi ili u smjesama s travama. Prvenstveno se kose i spremaju u obliku sijena, silaže ili sjenaže. Obje su visokoproduktivne i daju krmu visoke kakvoće, a često se javlja dilema koju vrstu odabrati.

Prof. dr. sc. Zvonko Antunović (Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek): „Nusproizvodi vinske industrije u hranidbi ovaca i koza“. Grožđe je najraširenije voće u svijetu. Oko 80% grožđa se koristi za proizvodnju vina, oko 13% se konzumira u svježem stanju, a oko 7% se iskoristi u preradi za sokove ili suhe grožđice. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku ukupna površina vinograda u RH u 2018. je 22 tisuće ha, ukupna proizvodnja grožđa je 116 307 t, dok je prirod po ha grožđa 5,3 t, a prirod po trsu 1,3 kg. Navedeno pridonosi proizvodnji oko 760 tisuća hektolitara vina u RH. Najviše grožđa se proizvede u Zagrebačkoj županiji (62 tisuće t i gotovo 350 tisuća hektolitara vina). Preradom grožđa u različite proizvode nastaje više vrsta nusproizvoda. Pri njegovoj preradi u vino nastaje čvrsti organski otpad i otpadne vode koje imaju štetan utjecaj na okoliš. Razvitkom prehrambeno-prerađivačkih industrija značajno se je povećala ponuda različitih nusproizvoda biljnog podrijetla koji nisu zanimljivi za uporabu u hranidbenom lancu humane populacije, ali se njihova uporaba potiče u animalnoj proizvodnji, osobito u oskudnim hranidbenim godinama. Od nusproizvoda vinske industrije najveće su količine ali i najviša se pozornost poklanja komini grožđa (trop grožđa), a manje sjemenkama grožđa, pogači od sjemenki grožđa i ekstraktu sjemenki grožđa. Već stoljećima mali preživači u Republici Hrvatskoj, a osobito ovce, žive u skladu s vinovom lozom.

Izv. prof. dr. sc. Goran Kiš (Agronomski fakultet, Zagreb): „Utjecaj hranidbe na sadržaj uree mlijeku“. Urea se stvara u jetri iz amonijaka dobivenog uglavnom razgradnjom proteina u buragu i normalnim dnevnim metabolizmom apsorbiranih aminokiselina i tjelesnih proteina. Ako bakterije u buragu ne mogu uhvatiti amonijak i pretvoriti ga u mikrobni protein, višak amonijaka apsorbira se u organizam preko stijenki buraga. Višak amonijaka koji cirkulira u krvi može biti otrovan, a pretvaranje krvnog amonijaka u ureu način je za sprečavanje te toksičnosti. Organizam može izlučivati stvorenu ureu iz krvi mokraćom i mlijekom. Razina dušika uree u krvnoj plazmi, krvnom serumu i mlijeku pojedine krave vrlo su povezane. Stoga su vrijednosti dušika uree u mlijeku (MUN) reprezentativne za razinu uree u krvi i drugim tjelesnim tekućinama. Budući da je MUN produkt razgradnje proteina, može se koristiti za praćenje proteinskog statusa krava. Uz to, vrijednosti MUN mogu se koristiti za poboljšanje učinkovitosti sinteze mikrobnih proteina, što može smanjiti izlučivanje dušika u okoliš. Koncentracija uree u krvi (BUN) i koncentracija uree u mlijeku (MUN) koriste se kao pokazatelji uspješnosti hranidbe u preživača jer su usko povezani s aktivnošću probavnog trakta i endogenom proizvodnjom amonijaka, a potonji je povezan s glukoneogenezom.

Prof. dr. sc. Zoran Grgić i sur. (Agronomski fakultet, Zagreb): „Mliječno kozarstvo i govedarstvo – usporedba dohotka i motivi za razvoj“. Proces napuštanja proizvodnje kravljeg mlijeka kod manjih farmi izražen je u svim zemljama članicama EU. Istovremeno je organizacijsko ekononomski opravdan suprotni proces zamjene takvih farmi farmama s proizvodnjom kozjeg mlijeka. U našoj praksi se na žalost najčešće događa da proizvođači kravljeg mlijeka odustaju od proizvodnje i nakon toga potpuno napuštaju bavljenje stočarstvom, a proizvodnja u gospodarstvu se potpuno gasi. Sa socioekonomskog stajališta je puno bolji prelazak proizvodnje obiteljskog gospodarstva na profitabilno kozarstvo koje će pozitivno djelovati na konkurentnost i opstojnost mljekarskog sektora, te osigurati zaposlenost i egzistenciju obiteljskog gospodarstva. U našem slučaju je važno da se neće zapustiti poljoprivredno zemljište, što je posljednjih godina česta praksa.

Prof. dr. sc. Samir Kalit (Agronomski fakultet, Zagreb): „Proizvodnja fermentiranih mlijeka u malim pogonima na OPG-ima“. Većina malih pogona na OPG-ima svoje ovčje i kozje mlijeko prerađuju u razne vrste sireva. Međutim, potencijal prerade ovčjeg i kozjeg mlijeka u fermentirana mlijeka vrlo je velik i nedovoljno iskorišten, osobito ako se ovoj tvrdnji pridoda sve veća potražnja za fermentiranim ovčjim i kozjim mlijekom. Povrh toga ovčje mlijeko je osobito pogodno za proizvodnju fermentiranih mlijeka zbog visokog udjela suhe tvari, a osobito proteina. Potrošnja fermentiranih mlijeka u svijetu je u stalnom porastu. U Europi se od ovčjeg i kozjeg mlijeka godišnje proizvode više od 5 milijuna tona fermentiranih proizvoda. Oblici fermentiranih mlijeka koje je moguće proizvesti u malim pogonima na OPG-ima su: čvrsto, tekuće, ili koncentrirano fermentirano mlijeko.

Dr. sc. Branko Šoštarić (Hrvatski veterinarski institut, Zagreb): „Prvi dan“. Prvi dan plotkinju treba hraniti kvalitetnim sijenom ili otavom i izbjegavati koncentriranu hranu ili čiste žitarice. Na tržištu se nalazi veći broj preparata za prevenciju ketoze, uglavnom na bazi propilen glikola i melase. Davanje takovog preparata plotkinji može biti od pomoči da premosti metaboličko razdoblje od gradnje ploda do proizvodnje mlijeka. Janje ili jare koje je u prvih pola sata posisalo kolostrum, koje je suho i smješteno u boks sa majkom u pravilu ne bi trebalo neku dodatnu skrb, pa niti dodatno zagrijavanje, uz uvjet da je na suhoj stelji.

Izv.prof.dr.sc. Antun Kostelić (Agronomski fakultet, Zagreb): „Suhostaj – temelj uspješne proizvodnje mesa i mlijeka“. Jesen je razdoblje u kojem dolazi do prestanka laktacije, a time i mužnje koza. Ovisno o području, tehnologiji uzgoja i starosti najveći dio koza se pripuštaju od kolovoza do listopada. Za razliku od koza, ovce imaju kraću laktaciju (npr. paška ovca) pa su zasušene dulje razdoblje, ovisno o brojnim čimbenicima pripust je organiziran od srpnja do rujna. Upravo je suhostaj vrijeme u kojem stado možemo pripremiti za slijedeći proizvodni ciklus neovisno o uzgojnom cilju odnosno proizvodi li se janjad i jarad za klanje ili stado muzemo. Ovce i koze će u narednom razdoblju ući u zadnju trećinu gravidnosti. Upravo je to razdoblje s gledišta zdravlja i tehnologije uzgoja vrlo važno za jarenje i janjenje, a također i za laktaciju. U suhostaju se mliječna žlijezda oporavlja od laktacije, a burag od intenzivne hranidbe koncentratom ako se radi o mliječnim pasminama ovaca i koza.

Prof. dr. sc. Albert Marinculić i sur. (Veterinarski fakultet, Zagreb): „Parazitske zoonoze ovaca i koza“. Zoonoze, bolesti koje se prenose između životinja i čovjeka u posljednje vrijeme dobivaju na velikoj važnosti. O značaju i opasnosti od zoonoza najbolje govori sadašnja pandemija uzrokovana SARS COV-2 virusom koja je oduzela brojne žrtve te značajno ugrozila sustave zdravstvene skrbi i ekonomiju u više od 200 država svijeta. Danas se zna da postoji preko 250 zoonotskih bolesti koje čovjek stječe izravno ili neizravno od velikog broja životinjskih vrsta. Smatra se da su danas četiri petine svih ljudskih infekcija zoonoze koje uzrokuju značajnu smrtnost i morbiditet u ljudi diljem svijeta. Najčešće to su bolesti koje u životinja prolaze asimptomatski, no u ljudi mogu imati i smrtni ishod. O tome govore brojna istraživanja koja su dokazala povezanost između zoonotskog patogena i posljedica u ljudi, osobito u slučajevima infekcija s dugom inkubacijom. Zoonoze se mogu prenijeti na različite načine i potpuno je jasno da od njih obolijevaju učestalije ljudi koji obavljaju djelatnosti koje se odnose na uzgoj, timarenje i liječenje životinja. Zoonoze pored uobičajene populacije mogu lako ugroziti i uzgajivače domaćih životinja pa tako i ovaca i koza. Kontakt sa uzročnikom i ishod zoonoze tijekom obavljanja posla ovisi o brojnim čimbenicima kao što su opće zdravlje životinja, vrsta posla, učestalost i trajanje kontakata sa životinjama, truplima ili životinjskim proizvodima, provedene mjere zaštite, upućenost o rizicima, imunosni i zdravstveni status čovjeka, mogućnost dijagnosticiranja i liječenja. U ovaca i koza je važno izdvojiti one koje su uzrokovane golim okom nevidljivim praživotinjama. Među njima su najučestalije i najvažnije toksoplazmoza, kriptosporidioza i giardioza.

Dvadesetprva izložba hrvatskih ovčjih i kozjih sireva

U okviru „Dvadesetdrugog savjetovanja uzgajivača ovaca i koza u Republici Hrvatskoj“ i „Dvadesetprve izložbe hrvatskih ovčjih i kozjih sireva“, održano je i ocjenjivanje senzorne kakvoće hrvatskih ovčjih i kozjih sireva. Stručno povjerenstvo u sastavu, predsjednik povjerenstva prof. dr. sc. Samir Kalit, doc. dr. sc. Nataša Mikulec, doc. dr. sc. Iva Dolenčić Špehar, dr. sc. Darija Bendelja, doc. dr. sc Milna Tudor Kalit, Darko Jurković dip. ing., Dolores Barać, dipl. ing., te Tatjana Sinković, dipl. ing., ocijenili su 29. i 30. listopada 2020. godine u Jazbini, na pokušalištu Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dostavljene proizvode od ovčjeg i kozjeg mlijeka.

Na senzorno ocjenjivanje kvalitete dostavljeno je ukupno 36 proizvoda od toga 25 iz kozjeg, te 11 iz ovčjeg mlijeka.

Kvaliteta proizvoda utvrđena je temeljem postignutog broja bodova, prema 20-bodovnom sustavu, a u skladu s „Pravilnikom za ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda“.

Dodijeljeno je 32 odličja: 14 zlatnih, 13 srebrnih i 3 brončanih te su proglašena dva šampiona jedan u kategoriji ovčjih sireva te jedan u kategoriji kozjih sireva.

Prema čl. 21. Pravilnika za ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda, odlukom Stručnog povjerenstva:

ŠAMPION OVČJIH SIREVA 

KRČKI SIR

OPG Mirjenko Mrakovčić, Kornić

ŠAMPION KOZJIH SIREVA 

KOZJI SIR, SVJEŽI SIR S BIBEROM I ČEŠNJAKOM

OPG Moravec, Nova Ves Petrijanečka

O rezultatima ovogodišnje ocjene sireva izvijestio je prof. dr. sc. Samir Kalit koji je naglasio visoku kvalitetu ocjenjenih proizvoda. I ove godine svoje sireve su mogli prijaviti samo proizvođači čiji su objekti registrirani pri Ministarstvu poljoprivrede i koji u svom radu zadovoljavaju sve uvjete koje takva registracija zahtjeva. Iz tog razloga nije niti čudno da su i ove godine svi sirevi bili vrhunske kvalitete koja i kazuje da svi proizvođači koji su svoje sireve predali na ocjenjivanje poštuju osnovne kriterije kakvoće mlijeka koje koriste za preradu u sir. Povjerenstvo je ukazalo na činjenicu da je i ove godine gotovo 100% prijavljenih proizvoda dobilo neko od priznanja.

Popis izlagača sireva s ostvarenim nagradama: