„OSVEŽAVANJE KRVI“ -
UVOZ OVNOVA I JARČEVA IZ AUSTRIJE
Danijel Mulc, dipl. ing.
dmulc@hssc.hr

Već duži niz godina svi uzgajivači ovaca i koza koji su uključeni u provedbu uzgojno-selekcijskoga rada imaju mogućnost u područnim stočarskim službama Hrvatskog stočarskog centra pri kupovini novih grla provjeriti stupanj srodnosti sa svojim grlima. Tu mogućnost uzgajivači koriste naročito prilikom kupovine kvalitetnih muških rasplodnjaka da bi izbjegli uzgoj u srodstvu u svome stadu.
Mnogi uzgajivači, naročito vlasnici velikih stada u kojima je teško provoditi planski pripust i evidenciju podmlatka i u kojima se ne provodi uzgojno-selekcijski rad, ne znaju da uzgoj u srodstvu ima za posljedicu niz negativnih pojava u stadu, koje onda dovode do nepredvidivih ekonomskih gubitaka. Odabirom muških rasplodnjaka isključivo unutar svoga stada oni umjesto da iz generacije u generaciju imaju sve kvalitetnija grla sa boljim proizvodnim pokazateljima, imaju zbog povećanja srodnosti unutar stada sve više problema sa proizvodnjom, plodnošću i zdravljem grla. Što je to zapravo uzgoj u srodstvu? Uzgoj u srodstvu predstavlja zapravo sparivanje bliskih srodnika, kao što su otac i kćerka, sin i majka ili brat i sestra. U širem smislu možemo reći da je uzgoj u srodstvu svako sparivanje u kojem potomstvo dobivaju grla koja su u većoj srodnosti nego što su ostala grla u toj pasmini ili populaciji koju pratimo. I pored toga što je uzgoj u srodstvu najbrža metoda da se u stadu prošire i učvrste (stabiliziraju) željene osobine, ipak uzgoj u srodstvu se česta naziva i „hode po vatri“ jer je puno veća mogućnost, odnosno vjerojatnost neuspjeha i negativnih učinaka. Tri su osnovna problema koja se javljaju prilikom uzgoja u srodstvu:

Ne možemo uvijek lako vidjeti koje nam životinje nose nasljednost za negativne osobine kojih se žalimo riješiti iz svog stada jer su u nekih životinja one određene „recesivnim“ genima. Ukoliko životinje uzgajamo u srodstvu velika je vjerojatnost da će se povećati broj nasljednih mana i smrtnosti u stadu.

Kada uzgojem želimo poboljšati svoje stado, odabiremo za daljnji rasplod jedinke koje su prema našem mišljenju bolje od ostatka stada, ali dok to radimo možemo „vidjeti“ samo dio nasljednih osobina kroz proizvodnost ili osobine vanjštine. Drugi dio je rezultat genetske varijabilnosti koju nose sva grla u stadu. Uzgoj u srodstvu smanjuje tu raznolikost budući da sva grla postaju sve sličnija, ništa više „novo“ ne možemo pronaći u svom stadu i više nikakvo poboljšanje nije moguće.

U brojnim istraživanjima je dokazano da s povećanjem srodnosti u stadu životinje postaju manje otporne na bolesti, smanjuje se plodnost, prirasti su manji, a smanjuje se i težina i veličina odraslih životinja.
Uzgoj u srodstvu je najteže izbjeći u populacijama pasmina u kojima imamo mali broj grla i uzgajivača. Baš iz tog razloga što je zamijećeno da je uzgajivačima ovaca istočno-frizijske pasmine i koza sanske pasmine sve teže u Republici Hrvatskoj pronaći kvalitetno muško rasplodno grlo koje nije u srodstvu sa ženskim grlima u njihovom stadu, Hrvatski stočarski centar je zajedno s Hrvatskim savezom uzgajivača ovaca i koza, u svrhu „osvježavanja krvi“, pomogao u organizaciji uvoza rasplodnih ovnova i jarčeva tih pasmina iz Republike Austrije. Prvi kontakti u vezi uvoza s kolegama iz Saveza uzgajivača ovaca i koza Republike Austrije (Landesverband fϋr Schafzucht und Schafhaltung OÖ) su ostvareni u travnju kada smo dobili informaciju da je na području gornje Austrije, gdje je najkvalitetniji uzgoj ovaca i koza, u ponudi za prodaju dovoljan broj kvalitetnih rasplodnih ovnova i jarčeva. Svim uzgajivačima ovaca istočnofrizijske pasmine i koza sanske pasmine upisanim u Upisnik uzgajivača uzgojno valjanih stada iz Hrvatskog stočarskog centra je poslana obavijest o mogućnosti uvoza rasplodnjaka. Nakon što se javilo četrnaest uzgajivača istočnofrizijskih ovaca i sedam uzgajivača sanskih koza zainteresiranih za uvoz, u suradnji s kolegama iz Austrije organizirano je putovanje u Austriju, gdje su zainteresirani uzgajivači posjetili farme na kojima su na prodaju ponuđeni ovnovi i jarčevi. Uzgajivači ovaca su odabrali šest ovnova i četiri šilježice. Najniža dogovorena cijena za ovnove je bila 350 €, a najviša 400 €. Prosječna cijena šilježica je bila 200 €. Uzgajivači koza su odabrali osam jarčeva s cijenama koje su se kretale od 200-700 €. Nakon što su obavljeni svi administrativni poslovi vezani za uvoz grla (dobivanje svih potrebnih dozvola za uvoz), od 14 odabranih uvezeno je ukupno 10 rasplodnjaka. Ostala dogovorena grla nisu uvezena iz različitih razloga, od činjenice da su ih austrijski uzgajivači u međuvremenu prodali, zbog po njima dugog čekanja izvoza, ili zbog određenih komplikacija s ovnovima (lom noge).