U organizaciji Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, u Sv. Martinu na Muri, 17. i 18. listopada 2019. godine održano je Savjetovanje uzgajivača ovaca i koza u sklopu kojeg je organizirana i Izložba hrvatskih ovčjih i kozjih sireva. Kao i svih dosadašnjih godina sudionici su mogli odslušati četrnaest predavanja koja su održali stručnjaci s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka, Veterinarskog instituta iz Zagreba, predstavnici Uzgojne organizacije Republike Slovačke, predstavnici Ministarstva poljoprivrede kao i organizatora Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Program Savjetovanja, svake godine dogovara se u suradnji sa uzgajivačima koji kroz svoja tijela saveza aktivno sudjeluju u odabiru tema predavanja koja su tada od najvažnijeg interesa za uzgajivače ovaca i koza. Iz tog razloga ne čudi i ove godine veliki odaziv uzgajivača, tako da je u radu Savjetovanja sudjelovalo više od 200 aktivnih sudionika.

Savjetovanje nije mjesto na kojem se samo putem predavanja želi prenijeti znanje uzgajivačima, već je naglasak dan na vremenu između predavanja kada sudionici međusobno izmjenjuju iskustva, te razgovaraju sa predavačima o problemima koji se javljaju u njihovom stadu, vezanim uz hranidbu, reprodukciju, bolesti, proizvodnju mlijeka i sira.

Uz brojne sponzore čije je poslovanje vezano uz ovčarsku i kozarsku proizvodnju i 2019. godine u pokroviteljstvo su se uključili Ministarstvo poljoprivrede i Međimurska županija. Prilikom svečanog otvorenja pozdravne govore održali su  ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Krunoslav Dugalić, predsjednik Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza Tomislav Vidas, zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec.

U ime Ministarstva poljoprivrede, ministrice Marije Vučković sudionicima savjetovanja obratio se pomoćnik ministrice doc. dr. sc. Zdravko Barać, te je proglasio 21. savjetovanje uzgajivača ovaca i koza i 20. izložbu hrvatskih ovčjih i kozjih sireva otvorenima.

Nazočni su imali mogućnost tijekom dva dana rada savjetovanja odslušati slijedeća predavanja:

Doc. dr. sc. Zdravko Barać (Ministarstvo poljoprivrede): „Aktualno stanje u ovčarstvu i kozarstvu te mjere Ministarstva poljoprivrede u sektoru ovčarske i kozarske proizvodnje“. Pomoćnik ministrice doc. dr. sc. Zdravko Barać predstavio je podatke Odbora za organizaciju zajedničkog tržišta poljoprivrednih proizvoda- proizvoda životinjskog porijekla Europske unije vezano uz  ukupan broj ovaca i koza u zemljama EU, kretanje broja ovaca i koza u članicama s najvećom ovčarskom i kozarskom proizvodnjom, uvozno – izvozne bilance ovčjeg i kozjeg mesa,  kretanje cijena lake i teške janjetine u EU i RH, stanje u Republici Hrvatskoj po pitanju proizvodnje mlijeka i mesa, te sve mjere Ministarstva poljoprivrede u sektoru ovčarske i kozarske proizvodnje.

Doc. dr. sc. Ivana Rukavina (Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu): „Aktivnosti Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu“. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu je javna ustanova koja objedinjuje različite subjekte koji obavljaju složene i specifične poslove za koje su potrebna posebna znanja i specijalnosti te obavlja mnogobrojne djelatnosti za koje nitko drugi nije ovlašten. Djelatnosti HAPIH-a propisane su Zakonom o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu i drugim specijalističkim propisima. Stručnjaci HAPIH-a također pružaju stručnu i znanstvenu potporu Ministarstvu poljoprivrede, primarno kod izrade propisa, stručnih mišljenja i podloga te provođenju laboratorijskih analiza uzoraka za fitosanitarnu, poljoprivrednu i vinarsku inspekciju. Djelatnosti se obavljaju na području cijele Republike Hrvatske. Ustrojstvene jedinice HAPIH-a: Ured ravnatelja sa sjedištem u Osijeku, Sektor za podršku poslovnih procesa sa sjedištem u Osijeku, Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo sa sjedištem u Osijeku, Centar za zaštitu bilja sa sjedištem u Zagrebu, Centar za tlo sa sjedištem u Osijeku, Centar za sigurnost hrane sa sjedištem u Osijeku, Centar za stočarstvo sa sjedištem u Osijeku, Centar za kontrolu kvalitete stočarskih proizvoda sa sjedištem u Križevcima, Centar za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo sa sjedištem u Zagrebu, Centar za voćarstvo i povrćarstvo sa sjedištem u Zagrebu.

Dipl. ing. Darko Jurković (Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu): „Provedba stručnih aktivnosti u ovčarstvu i kozarstvu“. Centar za stočarstvo obavlja poslove sukladno odredbama Zakona o uzgoju domaćih životinja, Zakona o veterinarstvu, Zakona o poljoprivredi, Nacionalnom programu očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja u RH, Zakona o zaštiti životinja, Zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu te drugim pozitivnim propisima iz tog područja. Centar obavlja poslove iz područja označavanja, registracije, uzgoja i testiranja domaćih životinja. Centar temeljem pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja pruža potporu poljoprivrednim proizvođačima pri administriranju i podnošenju zahtjeva za potpore. Centar pruža kontinuiranu i stručnu tehničku podršku radu uzgojnih udruženja s naglaskom na razvoj središnjih uzgajivačkih saveza. Centar obavlja poslove promocije uzgoja domaćih životinja i stočarske proizvodnje općenito, pri čemu se posebno ističu stočarske izložbe i smotre, te izložbe poljoprivrednih proizvoda. Provođenje uzgojno-selekcijskog rada u ovčarstvu i kozarstvu u potpunosti je prilagođeno shemi provedbe propisanom uzgojnim programima za sve pasmine ovaca i  koza u Republici Hrvatskoj.

 Ing. Peter Gorozdi (Uzgojna organizacija Republike Slovačke): „Stanje u uzgoju ovaca i koza u Slovačkoj“. Predstavljena je državna agencija Slovačke republike i njezine aktivnosti. Prikazan je uzgojni sastav, broj ovaca i koza u pojedinim kategorijama upisanim u Središnji registar stoke. Posebna je pozornost posvećena rezultatima postignutim u kontroli kvalitete mlijeka, mesa, reproduktivnih pokazatelja kod ovaca i koza.

Prof. dr. sc. Zoran Grgić i sur. (Agronomski fakultet, Zagreb): „Položaj i izgledi RH u budućnosti EU ovčarstva i kozarstva“. Ovčarstvo i kozarstvo u EU doživljavaju velike ekonomske i strukturne promjene posljednjih desetljeća, uglavnom zbog stalnog smanjenja stoke nakon izbijanja zaraznih bolesti i agrarno političkih promjena, posebno u financijskom okviru za ovaj sektor. S populacijom od oko 98 milijuna životinja (od toga 87% su ovce) i proizvodnjom koja čini mali udio u ukupnoj stočnoj proizvodnji u EU, u sektoru ovčarstvo i kozarstvo ne osigurava samodostatnost. Zato je EU jedna od glavnih uvoznika ovčjeg i kozjeg mesa u svijetu (oko 20% svjetskog izvoza ili 300 tisuća tona). Uvozimo  uglavnom iz Novog Zelanda i Australije. U budućem razdoblju ZPP se očekuje porast potrošnje ovčjeg i kozjeg mesa s oko 1,1 na 1,3 milijarde kg zbog veće promocije potrošnje, ali i porasta broja muslimanskog stanovništva u EU, što će biti glavni činitelji očekivanog porasta ovčarstva i kozarstva do 2027. godine.

 Prof. dr. sc. Boro Mioč i sur. (Agronomski fakultet, Zagreb): „Dobrobit u uzgoju koza i preporuke za poboljšanje proizvodnje“. Oduvijek je bilo važno ophođenje čovjeka prema životinjama, što je osobito naglašeno u proizvodnji mlijeka koja je najkompleksnija, najzahtjevnija i najteža stočarska proizvodnja, a u kojoj je čovjek najviše i najčešće u „komunikaciji i kontaktu“ s mliječnim grlima. Dobar gospodar svjestan je da o njegovoj brizi i trudu oko životinja ponajviše ovisi koliko će koristi imati od njih. Najbolji pokazatelji dobrobiti su životinja i okoliš u kojemu obitava. U posljednje vrijeme i u hrvatskoj stočarskoj javnosti sve se je naglašenije spominjanje pojma dobrobiti i u ovčarskoj i kozarskoj proizvodnji.

Prof. dr. sc. Velimir Sušić i sur. (Veterinarski fakultet, Zagreb): „Dva janjenja po ovci godišnje – mogućnosti, uvjeti, izazovi“. Dva najčešća načina za poboljšanje plodnosti ženskog dijela stada su povećanje broja potomaka u leglu i skraćenje vremenskog intervala između porođaja. Odabirom plotkinja za daljnji rasplod koje učestalo daju dvojke ili trojke, u stadima ovaca/koza moguće je relativno brzo povećati prosječnu veličinu legla. Skraćenje intervala između janjenja/jarenja zahtjevan je zadatak prvenstveno zbog činjenice da većina ovaca/koza ima sezonalno razmnožavanje. Zbog toga, kod ove dvije vrste životinja intervali između porođaja iznose oko godinu dana iako bi,  s obzirom na trajanje graviditeta i trajanje servis razdoblja, to vrijeme moglo biti znatno kraće. U proizvodnji mesa, osobito janjećeg, postoji interes uzgajivača za da im se ovce „što češće janje“. S tom svrhom razrađeni su programi razmnožavanja kojima se postiže da je razmak između janjenja kraći od godinu dana. Provođenje takvih programa, osim što otvara mogućnosti povećanja profita, traži i ispunjenje mnogih uvjeta odnosno izazova u proizvodnji.

Prof. dr. sc. Zvonko Antunović (Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek): „Primjena metaboličkog profila u procjnei hranidbenog statusa ovaca“. Hranjive tvari nakon određenih promjena u probavnom sustavu ulaze u krv i budu transportirane do pojedinih organa gdje se skladište ili idu u daljnji metabolizam. U pravilu, ako je životinja kroz duže vremensko razdoblje izložena nedostatnoj konzumaciji određenih hranjivih tvari, dolazi do trošenja postojećih tjelesnih pričuva što za posljedicu ima smanjenje njihovih koncentracija u organizmu. Značajnim povećanjem proizvodnje po grlu u intenzivnoj stočarskoj proizvodnji došlo je do iznimnog opterećenja životinja što je otežalo i održavanje stabilnih fizioloških uvjeta (homeostaze) u njihovom organizmu te je dovelo do pojave proizvodnih bolesti. Intenzivna ovčarska proizvodnja temeljena je na uzgoju visoko specijaliziranih pasmina ovaca, najčešće onih mesnog ili mliječnog genetskog potencijala. U cilju iskorištavanja njihove genetske predispozicije za proizvodnju ciljanog proizvoda, pojačani su i zahtjevi ovaca za kvalitetnim obrokom te se zbog toga uravnoteženju obroka u svim potrebnim hranjivim tvarima mora pokloniti osobita pozornost. Noviji trend pri utvrđivanju hranidbenog statusa ovaca je, osim tradicijskog utvrđivanja tjelesnih mjera i tjelesne kondicije, i određivanje metaboličkog profila što je pretpostavka mogućnosti dijagnosticiranja različitih hranidbenih pogrešaka te kvalitetnog praćenja zdravstvenog stanja.

Prof. dr. sc. Josip Leto (Agronomski fakultet, Zagreb): „Radovi na travnjacima poslije zime“. Travnjaci općenito dobro podnose zimu, pogotovo ako su na pravilan način pripremljeni u jesen. To prije svega znači prekid napasivanja i obavljanje zadnjih otkosa oko mjesec dana prije nastupa jačih mrazeva, tako da biljke imaju dovoljno vremena za kaljenje (skupljanje šećera za kvalitetno prezimljavanje), te određene mjere njege i jesenska gnojidba. U proljeće mnogi jedva čekaju pustiti svoje blago na pašu, jer su im zalihe hrane često na izmaku. No, izrazito je negativno puštati životinje prerano u proljeće, pogotovo na otopljenim snijegom navlažene travnjake, jer paše u to doba nema, a životinje gaženjem dodatno oslabljuju ionako zimom oslabljeni travnjak.

Izv. prof. dr. sc. Goran Kiš (Agronomski fakultet, Zagreb): „Utjecaj hranidbe na kvalitetu mlijeka ovaca i koza“. Kao i za sve ostale mliječne preživače laktacijska krivulja mliječnih ovaca, kako u pogledu proizvedenog mlijeka tako i sastav mlijeka, uvjetovana je glavnim čimbenicima, koji uključuju pasminu, fazu laktacije, sustav mužnje i naravno hranidbu. Uz to se mora imati na umu da su mlijeko i sastav mlijeka, masti, bjelančevine, kazein i proteini u serumu, ali ne i laktoza, negativno povezani. Ova činjenica, općenito se pojavljuje kao rezultat u poboljšanim načinima upravljanja stadom. Kao posljedica toga potrebno je pronaći ravnotežu između proizvodnih praksi koje će povećati količinu mlijeka i onih koje poboljšavaju sastav mlijeka; dok je financijska dobit rezultat kombinacije cijena povezanih i s količinama i s kvalitativnim osobina mlijeka

Prof. dr. sc. Samir Kalit (Agronomski fakultet, Zagreb): „Je li cijena sira s manom manja od ulaganja u preradu?“.Nije rijetkost da prerađivači mlijeka zbog financijskih ograničenja  nemaju mogućnosti provesti određena ulaganja u vlastite objekte za preradu mlijeka te stoga rade u ograničenim tehničko-tehnološkim uvjetima. To često dovodi do problema u preradi u smislu niže kvalitete proizvoda. Niža kvaliteta proizvoda čini prerađivača mlijeka manje konkurentnim na tržištu, a manje konkurentni prerađivači mlijeka su financijski ograničeni i nisu u stanju provesti potrebna ulaganja. I tako se prerađivač mlijeka može naći u začaranom krugu jer nema adekvatan financijski priljev za ulaganja. Jedan od načina da se iz ovakve hipotetski začarane situacije prerađivač mlijeka izvuče, je edukacija i znanje kojim će se osvijestiti važnost i nužnost stalnog ulaganja u mljekarski prerađivački pogon pod svaku cijenu. Dugoročno gledano, često se prerađivači mlijeka moraju odreći dobrog dijela vlastitog dohotka da bi proveli nužna ulaganja koja će znatno modernizirati preradu i učiniti istu konkurentnijom. Time će, opet dugoročno gledano, postići znano veći dohodak. Stoga je cilj ovog rada istaknuti neka važna ulaganja u preradu i koristi koje bi se njima mogle postići.

Dr. sc. Branko Šoštarić (Hrvatski veterinarski institut, Zagreb): „Prvi sat“. U prvome danu života najvažniji je prvi sat. U prvome tjednu života najvažniji je prvi dan. U prvome mjesecu života najvažniji je prvi tjedan. U prvoj godini života najvažniji je prvi mjesec, a sa godinu dana nepromjenjivo je određen životni proizvodni potencijal jedinke. U životu janjeta ili jareta najvažniji je prvi sat po porodu, i da je s godinu dana trajno određen cjelokupni životni proizvodni potencijal jedinke. Ove dvije činjenice ne smiju biti nikada zanemarene, jer u protivnom ćemo se u stadu naknadno susretati s problemima koji će dovoditi do smanjenja proizvodnje zbog različitih razloga, naoko nepovezanih sa zanemarenim postupcima tijekom prvog sata ili do godine dana starosti mlade životinje.

Izv.prof.dr.sc. Antun Kostelić (Agronomski fakultet, Zagreb): „>Rizici za zdravlje visoko proizvodnih pasmina ovaca i koza“. Posljednjih godina jedini pozitivni pomaci u stočarstvu Republike Hrvatske zabilježeni su u ovčarstvu i kozarstvu. U prilog tome govore podatci o laganom rastu u proizvodnji ovčjeg, a naročito kozjeg mlijeka. Na Pagu se proizvede najveća količina mlijeka ovaca, a sve veći interes se javlja za uzgoj mliječnih pasmina ovaca u kontinentalnom dijelu. Za razliku od Paga gdje se proizvodnja temelji na ekstenzivnom načinu držanja, u drugim krajevima se sve više prakticira intenzivna proizvodnja mlijeka ovaca koja se temelji na visoko mliječnim pasminama (lacaune, istočnofrizijska). U proizvodnji janjećeg mesa raste interes za intenzivnim oblikom proizvodnje u kojem se također koriste visoko proizvodne pasmine: Ille de France, romanovska i merinolandschaf. Za razliku od ovčarstva, u kozarstvu se proizvodnja mlijeka isključivo temelji na intenzivnom uzgoju visoko mliječnih pasmina.

Prof. dr. sc. Albert Marinculić i sur. (Veterinarski fakultet, Zagreb): „Kako preživjeti otpornost parazita na lijekove?“. Što je otpornost parazita na lijekove? Antiparazitska rezistencija (otpornost na antiparazitike) je genetska sposobnost parazita da prežive liječenje antiparazitikom (lijekom) koji je u prošlosti  bio učinkovit. Upravo zbog ove pojave, osjetljivi paraziti ugibaju, dok otporni preživljavaju te prenose gene otpornosti na svoje potomstvo. Što doprinosi otpornosti parazita na lijekove?
Iako postoje različita razmišljanja, o nekim čimbenicima koji potiču otpornost se više ne dvoji. Specifičnosti života i razvoja nekih oblića su vrlo važan čimbenik jer se otpornost mnogo češće javlja upravo u nekih rodova. Na pojavu otpornosti utječe i imunost životinje.

Dvadeseta izložba hrvatskih ovčjih  i kozjih sireva

U okviru „Dvadesetprvog savjetovanja uzgajivača ovaca i koza u Republici Hrvatskoj“ i „Dvadesete izložbe hrvatskih ovčjih i kozjih sireva“, održano je i ocjenjivanje senzorne kakvoće hrvatskih ovčjih i kozjih sireva. Stručno povjerenstvo u sastavu, predsjednik povjerenstva prof. dr. sc. Neven Antunac, članovi povjerenstva prof. dr. sc. Samir Kalit, doc. dr. sc. Nataša Mikulec, doc. dr. sc. Iva Dolenčić, mr. sc. Stanka Podkrajšek (Slovenija), Dolores Barać, dipl. ing., te Tatjana Sinković, dipl. ing., ocijenili su 18. i 19. Rujna 2019. godine u Jazbini, na pokušalištu Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dostavljene proizvode od ovčjeg i kozjeg mlijeka.

Na senzorno ocjenjivanje kvalitete dostavljeno je ukupno 56 proizvoda od toga 41 iz kozjeg, te 15 iz ovčjeg mlijeka. Od ocijenjenih 56 proizvoda, 47 su sirevi, 5 sirnih namaza, 2 jogurta i 1 kefir. Od 47 sireva, 16 je tvrdih, 18 polutvrdih, 6 mekih, 5 svježih sireva i 2 skute.

Kvaliteta proizvoda utvrđena je temeljem postignutog broja bodova, prema 20-bodovnom sustavu, a u skladu s „Pravilnikom za ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda“.

Dodijeljeno je 45 odličja: 19 zlatnih, 16 srebrnih i 10 brončanih te su proglašena dva šampiona jedan u kategoriji ovčjih sireva te jedan u kategoriji kozjih sireva.

Prema čl. 21. Pravilnika za ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda, odlukom Stručnog povjerenstva:

ŠAMPIONOM OVČJIH SIREVA ovogodišnjeg ocjenjivanja proglašen je PAŠKI SIR proizvođača OPG Tomislava Vidasa iz Novalje

ŠAMPIONOM KOZJIH SIREVA ovogodišnjeg ocjenjivanja proglašen je KOZJA SKUTA proizvođača OPG Katica i Nikica Žampera iz Žmana

O rezultatima ovogodišnje ocjene sireva nazočne uzgajivače je izvijestio prof. dr. sc. Samir koji je naglasio visoku kvalitetu ocjenjenih proizvoda. I ove godine svoje sireve su mogli prijaviti samo proizvođači čiji su objekti registrirani pri Ministarstvu poljoprivrede i koji u svom radu zadovoljavaju sve uvjete koje takva registracija zahtjeva. Iz tog razloga nije niti čudno da su i ove godine svi sirevi bili vrhunske kvalitete koja i kazuje da svi proizvođači koji su svoje sireve predali na ocjenjivanje poštuju osnovne kriterije kakvoće mlijeka koje koriste za preradu u sir. Povjerenstvo je ukazalo na činjenicu da je i ove godine gotovo 100% prijavljenih proizvoda dobilo neko od priznanja.

Popis izlagača sireva s ostvarenim nagradama: